Dosad najpesimističniji godišnji indeks optimizma

Koliko je izazovno razdoblje pred nama vidljivo je iz brojnih starih neriješenih te dolaska novih, sve kompleksnijih društvenih problema.

Piše: Nina Išek Međugorac

Četvrto izdanje Nultog kvadranta ukazuje na najveći komunikacijski jaz do sada – između onog što poslovne i političke elite rade i onog što građani od njih očekuju. Rezultat je najpesimističniji godišnji indeks optimizma, otkad ga mjerimo. Drugim riječima, u većini ovogodišnjih poslovnih i političkih odluka nedostajalo je hrabrosti i znanja za dubinske promjene koje će građani osjetiti u kvaliteti svoje svakodnevnice, još više u kvaliteti komunikacije.

Tako su se nikad većem nepovjerenju u državu, lokalnu vlast i medije, pridružili osiguravajuća društva, banke i telekomunikacijske kompanije, a niti jedan sektor ne bilježi rast povjerenja građana

Iako su naočigled 2023. godinu obilježili javni istupi mnogih kompanija u području politike okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja (ESG), prava istina je da one još uvijek nisu ugrađene u poslovne strategije, već su i dalje većinom kombinacija greenwashinga i slabe komunikacije. Kako sugeriraju rezultati ovog istraživanja, dojam je da su se kompanije pretežito bavile inflacijom, čije su učinke nastojale prebaciti na teret građana.

Tek svaki deseti ispitanik vjeruje da su kompanije u Hrvatskoj u sklopu svog poslovanja društveno odgovorne i da brinu o problemima zajednice, a ne samo o profitu. Primjerice, u području brige o zdravlju i sigurnosti zaposlenika ili ograničavanja negativnog utjecaja na okoliš, što bi trebao biti temelj poslovanja, svega nešto više od 10 posto građana prepoznaje da to kompanije rade. Istovremeno, takva načela kompanije imaju sve veći utjecaj na odluku potrošača o kupnji proizvoda. 

Koliko je izazovno razdoblje pred nama vidljivo je iz brojnih starih neriješenih te dolaska novih, sve kompleksnijih društvenih problema koji su vidljivi građanima, poput imigranata kod kojih je izostala politika integracije od strane države i poslovnog sektora. Iako je njihov dolazak važan za našu demografiju i tržište rada, to podržava malen broj građana i na njih se danas gleda kao prijetnju hrvatskoj kulturi i načinu života.

Tako, osim gorućih ekonomskih pitanja, važno političko pitanje na nadolazećim izborima zasigurno bi mogla biti imigrantska politika. Drugi novi gorući problem je mentalno zdravlje djece i mladih, za koje građani očekuju od države i poslovnog sektora brzu pomoć. U tom segmentu također nisu napravljeni vidljivi pomaci 2023. godini.

Izazovi koji su pred građanima u 2024. superizbornoj godini dodatno su osnažili ulaganje u znanje kao najisplativiju investiciju. U tome ključnu ulogu trebaju igrati i obrazovne institucije i poslodavci.
Znanje će igrati i igra važnu ulogu u području izvrsnosti komunikacija.

Ono će se ogledati prvenstveno kroz multidisciplinarna znanja i razumijevanja društveno političkog konteksta vremena, koja nas konačno afirmiraju kao nezamjenjive strateške savjetnike kod donositelja odluka. Naša znanja donose jasnoću, ali i veću sigurnost i prediktivnu vrijednost u odlukama kompanija i političkih opcija koje žele izgraditi dugoročan odnos i povjerenje sa svim dionicima.

U Ujedinjenom Kraljevstvu već pet godina izlazi stručna publikacija koja se bavi samo korporativnom svrhom. Definiranje jasne i aktivne uloge naših korporacija u našem društvu realno još nije postala niti tema razgovora naših donositelja odluka. Strateški, dugoročno niti jedna korporacija neće moći poslovno preživjeti bez definiranja svoje svrhe i njenog potpunog implementiranja u poslovanje i svakodnevnu komunikaciju s dionicima. Danas im u tome najviše možemo pomoći mi – nezamjenjivi strateški savjetnici.

Nina Išek Međugorac
IZVRŠNA DIREKTORICA