Građani najviše brinu o daljnjem rastu cijena i padu standarda

Prema istraživanju, 61,2 posto ispitanika već je osjetilo pad kupovne moći, u najvećoj mjeri građani srednjeg sloja.

Nakon 2021. godine u kojoj se hrvatsko gospodarstvo u potpunosti oporavilo od krize uzrokovane bolešću COVID-19 i zabilježilo rast BDP-a od 10,2 posto, na kraju smo godine koju su obilježile velika geopolitička nesigurnost uzrokovana ratom u Ukrajini i posljedično nova neočekivana gospodarska kriza.

Inflacija je u Hrvatskoj u listopadu bila rekordna otkako se mjeri i iznosila je 13,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Cijene rastu naočigled svih, što potvrđuje i istraživanje u kojem je 91 posto ispitanika izjavilo da je tijekom proteklih godinu dana iskusilo značajan porast svih cijena. Ukupno 61,2 posto ispitanika izjavilo je da je iskusilo pad kupovne moći i to u većoj mjeri muškarci (65,6 posto) nego žene (57,8 posto). Ako se gleda starost ispitanika, to je izraženije među populacijom između 35 i 49 godina starosti (66,4 posto) i između 50 i 60 godina starosti (67,7 posto), odnosno među ispitanicima koji vjerojatno uzdržavaju djecu koja još nisu ekonomski samostalna.

Građani srednjeg sloja u najvećoj su mjeri osjetili inflaciju

Postoje razlike među kućanstvima s različitim prihodima pa su tako, zanimljivo, građani u srednjoj kategoriji prihoda kućanstva, koji raspolažu s budžetom između 10.000 i 16.000 kuna mjesečno, najviše osjetili značajan porast cijena u proteklih godinu dana (95,5 posto), dok je to osjetio manji broj građana s prihodima kućanstva većim od 16.000 kuna (89,1 posto) te najmanje građani s najnižim prihodima do 10.000 kuna (88,3 posto). Pad kupovne moći najviše su iskusili građani u srednjoj kategoriji prihoda (66,6 posto), a zatim oni s najmanjim prihodima (63,1 posto). Građani srednje kupovne moći pokazali su se najosjetljivijima na rast cijena i pad kupovne moći, što ostavlja i najviše prostora za kompanije i brendove da kroz komunikaciju i distinkciju privuku tu skupinu potrošača.

Bez obzira na rast cijena, trećina građana – njih 35,5 posto – izjavila je da su oni osobno u proteklih pola godine trošili više, dok je 41 posto građana izjavilo da je trošilo jednako. Među onima koji su trošili više ističu se mladi među kojima je 45,8 posto njih trošilo više u odnosu na 27,2 posto osoba koje su između 50 i 60 godina starosti. Postoje razlike i među potrošačima različitih prihoda – među potrošačima koji su trošili više najviše je onih s prihodima iznad 16.000 kuna (40,1 posto), a najmanje onih s prihodima do 10.000 kuna (31,8 posto). Čak 44,4 posto studenata i učenika izjavilo je da je trošilo više u proteklih godinu dana, dok je to činio tek svaki peti umirovljenik (22,1 posto).

Tek svaki četvrti građanin planira smanjiti osobnu potrošnju

U očekivanjima građana za 2023. godinu ekonomske brige ostaju dominantne. Čak 88,8 posto građana značajno je ili jako zabrinuto oko daljnjeg porasta cijena, gotovo 80 posto brine smanjenje kupovne moći građana (70,9 posto), dok 70,8 posto brine pad životnog standarda vlastite obitelji. Istovremeno, tek svaki četvrti građanin smatra da će smanjiti osobnu potrošnju, svaki treći smatra da će ostati ista, a 41,1 posto građana smatra da će povećati osobnu potrošnju. Tu je opet prisutna razlika među očekivanjima žena i muškaraca – žene u većoj mjeri smatraju da će im se povećati osobna potrošnja (45,2 posto ispitanica) u odnosu na muškarce (36 posto ispitanika).

Da će im se povećati osobna potrošnja, smatraju u najvećoj mjeri građani sa srednjim prihodom kućanstva – njih 46,5 posto, dok to isto misli 42,3 posto građana s najvišim prihodima i 32,8 posto građana s najnižim prihodima. Da će im se osobna potrošnja povećati u idućoj godini, u najvećoj mjeri smatraju studenti i učenici – njih gotovo 60 posto, dok to očekuje 40,6 posto zaposlenih te 37,2 posto nezaposlenih.

Razumljivo je da 39,2 posto umirovljenika te trećina nezaposlenih ispitanika, odnosno osobe za koje se smatra da imaju najniža primanja, smatraju da će u idućih godinu dana osobnu potrošnju smanjiti.

Mislite li da će se Vaša osobna potrošnja u sljedećih godinu dana povećati, smanjiti ili ostati ista?

Veliki broj građana zabrinut je širenjem ratnih sukoba

Pored gore navedenih problema, građani su zabrinuti oko krize domaćeg gospodarstva (73,9 posto) i krize svjetskog gospodarstva (69,4 posto). Rat u Ukrajini najvažnija je geopolitička tema u ovoj godini i to se jasno odrazilo na zabrinutost građana i imat će utjecaj na odluke koje donose u budućnosti. Više od polovice građana, njih 56,6 posto zabrinuto je ili jako zabrinuto oko ratnih sukoba u koje bi izravno bila uključena Hrvatska. Veći broj građana, njih 72,2 posto, zabrinuto je ili jako zabrinuto oko širenja ratnih sukoba u svijetu općenito, bez izravne hrvatske uključenosti.

Odradili smo

78% poduzetnika ističe da ih ulaganje Mastercarda u razvoj poduzetnika potiče na korištenje proizvoda/usluga.

Sve ponuđene dionice prodane su po maksimalnoj cijeni te je trajno podignut interes oko branda.

Manifestaciju je posjetilo 30.000 ljudi kroz 5 dana, dok je Internet stranica manifestacije privukla gotovo 80.000 korisnika.

CRO Race iz godine u godinu bilježi sve veću praćenost domaćih i stranih medija pa je dosad zabilježeno 9.500 objava.

Novi terminal ponio je titulu zračne luke s najvećim unapređenjem u Europi (2017.) te najbolje zračne luke u Europi s 2 do 5 milijuna putnika godišnje (2018. – 2020.).

Otvorenje je pratilo preko 235 akreditiranih predstavnika medija, od čega više od 70 predstavnika stranih medija iz 15 država.