Građani su puno pesimističniji nego prethodne godine – 44,3 posto građana smatra da će im ukupna kvaliteta života u narednim godinama biti lošija nego sada. Pesimizmu su posebno sklone žene, starije osobe te građani s nižim prihodima kućanstva. Pad optimizma (rast pesimizma) nije univerzalan u svim analiziranim dimenzijama očekivanja, već je ograničen na osobno financijsko stanje te političku i gospodarsku situaciju u zemlji.
U drugim aspektima života (karijera, emotivni odnos, odnosi u obitelji i prijateljski odnosi) nije zabilježen statistički značajan pad optimizma. Ovi su rezultati još jedan pokazatelj kako je 2022. godinu obilježio pad kupovne moći (životnog standarda) građana i strah da će se negativan trend nastaviti. Indeks je izražen na skali od -100 (svi ispitanici smatraju da će biti puno gore) do 100 (svi ispitanici smatraju da će biti puno bolje).
Sukladno s nepovjerenjem koje građani imaju prema institucijama koje vode državu, gotovo 70 posto građana (69,9 posto) smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, pri čemu su mladi pesimističniji od starijih građana.