Istraživanje iskustva građana s različitim industrijama i institucijama obuhvatilo je 19 različitih sektora. Ukupno gledajući, građani najpozitivnije ocjenjuju iskustvo s obrtnicima (ugostitelji, različite usluge), a slijede ih kafići i restorani te zatim trgovine informatičkom opremom. Na začelju su državne institucije (ministarstva, agencije i zavodi), institucije i tvrtke lokalne samouprave te nevladine organizacije i mediji.
Povjerenje u sve sektore prosječno je palo, vraćanje povjerenja građana trebao bi biti najvažniji zadatak kompanija i institucija
Povjerenje u sve sektore palo je u odnosu na 2021. godinu. Uslužne djelatnosti, kao i prošle godine, uživaju najveće povjerenje građana – 57,7 posto građana uglavnom ili potpuno vjeruje frizerima, obrtnicima i kozmetičarima, iako je to pad od 7,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Slijede ih kafići i restorani kojima vjeruje 48,9 posto građana, no i to predstavlja pad od 8,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Privatne zdravstvene usluge imaju povjerenje 47,8 posto građana, što je gotovo na razini prošle godine.
Dosta je problematično što povjerenje građana najmanje uživaju mediji – tek 13,3 posto građana uglavnom ili u potpunosti vjeruje medijima. Slijede ih državne institucije s povjerenjem 13,6 posto građana te institucije i tvrtke lokalne samouprave kojima vjeruje 16,7 posto građana. Kada je u pitanju realan sektor, najmanje vjeruju osiguravajućim društvima (18,1 posto), pružateljima telekomunikacijskih usluga (24 posto) i bankama (24,8 posto).
Za dobrobit društva najviše rade obrazovne institucije, a banke i osiguravajuća društva najmanje
Analiza stavova građana o različitim vrijednostima pojedinih vrsta institucija i tvrtki pokazuje da najvišu razinu povezivanja pojedinih vrijednosti građani osjećaju prema obrazovnim institucijama, pogotovo u dimenziji rada za dobrobit društva. Obrazovne institucije vodeće su i u drugim dimenzijama, osim u proaktivnosti gdje su na prvom mjestu privatne zdravstvene usluge, a u transparentnosti dijele prvo mjesto. Ukupno gledajući, nakon obrazovnih institucija i privatnih zdravstvenih usluga najbolje su ocijenjeni mali i srednji poduzetnici te javne zdravstvene usluge.
Najmanje transparentnima građani ocjenjuju državne institucije s 10,8 posto, zatim institucije i tvrtke lokalne samouprave s 13,3 posto te medije s 13,9 posto. Državne institucije, institucije i tvrtke lokalne samouprave i mediji najmanje uživaju ugled društveno odgovornih organizacija.
Veće zadovoljstvo i povjerenje u privatno zdravstvo
Nakon dvije godine zdravstvene krize zanimljivo je vidjeti kakvo je iskustvo građana s privatnim i javnim zdravstvom. Postoji velika razlika u zadovoljstvu građana s privatnim i javnim zdravstvenim uslugama. Dok je s iskustvom s privatnim zdravstvenim uslugama uglavnom zadovoljno ili izrazito zadovoljno 46,4 posto građana, s iskustvom s javnim zdravstvenim uslugama samo je četvrtina građana – njih 26,8 posto – uglavnom ili izrazito zadovoljna. Razlika je još veća kada se promatra nezadovoljstvo tim sektorima. Postotak uglavnom ili izrazito nezadovoljnih građana s javnim zdravstvenim uslugama iznosi visokih 40,6 posto, dok je privatnim zdravstvenim uslugama nezadovoljno svega 13,9 posto građana.
Kod javnih zdravstvenih ustanova građani su relativno zadovoljni kvalitetom/stručnosti liječnika i drugog medicinskog i pratećeg osoblja, osrednje su zadovoljni odnosom prema pacijentima i tehničkom opremljenosti, ali su nezadovoljni brzinom obavljanja pregleda i zahvata, a pogotovo brzinom dobivanja termina za preglede i zahvate. Privatne zdravstvene ustanove visoko su pozitivno ocijenjene na svim analiziranim kriterijima, a najviše na kriteriju tehničke opremljenosti.