Što potrošači očekuju od brendova?

Građani su i dalje zahtjevni prema kompanijama: očekuju da brinu o zdravlju i sigurnosti zaposlenika, ali su tolerantniji prema nemogućnosti zadržavanja istih cijena.

Građani su i dalje zahtjevni prema kompanijama i ukupna su očekivanja na tragu prethodnih dviju godina, s time da su neka očekivanja porasla, dok su se neka smanjila. U odnosu na prošlu godinu blago su porasla očekivanja od kompanija da brinu prvenstveno o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika, da imaju razvijeni digitalni način poslovanja te da pružaju ažurne podatke o nedostacima, isporuci ili kašnjenjima usluga. S druge strane, građani imaju više tolerancije prema nemogućnosti zadržavanja istih cijena i smanjenja naknada.

Ukupno 86,9 posto ispitanika smatra da kompanije trebaju dodatno ulagati u razvoj, znanje i kompetencije svojih zaposlenika, što je blagi pad u odnosu na očekivanja prošle godine kada je to smatralo 88 posto zaposlenika. Smanjena su očekivanja građana koja se tiču fleksibilnosti rada – 77,9 posto građana smatra da kompanije trebaju omogućiti fleksibilan rad zaposlenicima, primjerice rad od kuće i rad s prilagođenim radnim vremenom, u odnosu na 81 posto građana koji su to smatrali prošle godine i u odnosu na 82 posto građana koji su to smatrali 2020. godine. Da kompanije trebaju komunicirati na koji je način brend koristan u svakodnevici građana, danas smatra 65,5 posto građana u odnosu na 69 posto prošle godine, odnosno 71 posto 2020. godine. Nešto manje građana – njih 72,5 posto – očekuju da kompanije i dalje trebaju omogućiti usluge poput dostave ili preuzimanja proizvoda bez ulaska u fizičku poslovnicu, u odnosu na 77 posto građana koji su to očekivali prethodne dvije godine.

Najosjetljiviji smo na cijene, a vjernost brendu treba zaslužiti

Nešto više od polovice građana, njih 51,5 posto, izjavilo je da je u proteklih godinu dana prestalo kupovati određene kategorije proizvoda i usluga (primjerice luksuzna dobra, tehnologiju ili putovanja) zbog rasta cijene, dok je 43,2 posto ispitanika zbog cijene promijenilo brend nekog proizvoda koji inače koriste. Trend sve manje „vjernosti“ brendovima i kompanijama traži nove pristupe komunikaciji te stvaranju vrijednosti koje će napraviti razliku u novim okolnostima.

Mladi su u većoj mjeri prestali kupovati određene kategorije usluga i proizvoda zbog rasta cijene – njih 54,8 posto u odnosu na 44,6 posto potrošača starosti između 50 i 60 godina. Također, više je mladih odustalo od brenda nekih proizvoda, odnosno promijenilo ga, zbog cijene – njih 44,4 posto u odnosu na 35,5 posto starijih potrošača.

Kada se promatraju prihodi, potrošači srednjih prihoda najosjetljiviji su na rast cijena te su u najvećoj mjeri prestali kupovati određene kategorije usluga i proizvoda zbog rasta cijena, kao i određene brendove, više nego potrošači s najnižim i najvišim prihodima.

Zbog fokusa na cijenu građani su manje lojalni brendovima nego prije, što stvara potrebu za boljom i konkretnijom komunikacijom

Kada se promatraju trendovi u odnosu potrošača prema brendovima i proizvodima usporedbom s rezultatima istraživanja iz 2020., odnosno 2021. godine, vidljive su promjene u ovogodišnjem istraživanju. Građanima je danas, u odnosu na prošlu i pandemijsku 2020. godinu, manje stalo do vrijednosti, stavova i društveno odgovornog poslovanja kompanija čije brendove konzumiraju. To ne znači da oni nisu važni velikom dijelu potrošača, ali je taj postotak uglavnom pao ispod 50 posto građana. To se može interpretirati njihovom fokusiranošću na cijene koje su u porastu i koje su među najvažnijim temama u medijskom prostoru. Cijene su nešto što potrošači svakodnevno „osjećaju“ prilikom obavljanja kupovine, dok su vrijednosti koje brendovi zastupaju, politike kompanija za suzbijanje utjecaja na okoliš i društveno odgovorno poslovanje ipak nešto što im je teže pojmiti i promatrati kao neki konkretan učinak.

Danas 45,2 posto ispitanika izjavljuje da kupuje brendove od društveno odgovornih kompanija, dok je to činilo 55 posto ispitanika prošle godine, odnosno 58 posto ispitanika 2020. godine, što je pad od 12,8 posto u samo dvije godine. Brendove koji su posvećeni ograničavanju vlastitog utjecaja na okoliš nastoji danas kupovati 51,4 posto ispitanika, u odnosu na 62 posto prije dvije godine. Ukupno 43,9 posto ispitanika očekuje da kompanije dijele iste ili slične društvene vrijednosti kao i oni, u odnosu na 56 posto ispitanika 2020. godine, a 10 posto manje ispitanika češće kupuje proizvode koji su lokalno proizvedeni ili koriste lokalne sirovine u odnosu na razdoblje prije dvije godine.

U kontekstu straha od daljnjeg pada kupovne moći, pogotovo prisutnom među građanima srednjeg prihodovnog statusa, kompanije i brendovi imaju priliku vrijednosti i stavove „gurnuti“ u prvi plan komunikacije. „Rat cijena“ nije dobar ni za brendove ni za potrošače, što stvara potrebu za boljom komunikacijom brendova oko ključnih vrijednosti i inicijativa kako bi privukli i zadržali potrošače, koji su manje vjerni nego prethodnih godina.

U kojoj se mjeri slažete sa sljedećim tvrdnjama kada je riječ o vašem odnosu prema brendovima i proizvodima koje koristite?

Koje vrijednosti i poruke potrošači traže od brendova?

Potrošači najviše žele da reklame komuniciraju pouzdanost (32,1 posto), povjerenje (28,8 posto), sigurnost (28,7 posto), odgovornost (26,5 posto) i pozitivnost (20,2 posto). U nešto manjoj mjeri žele da komuniciraju održivost (19,6 posto), optimizam (18,4 posto), normalnost i uobičajenost (11,6 posto) te slobodu (11,5 posto).

U preferencijama nekih poruka postoje razlike među muškarcima i ženama pa tako, primjerice, poruke povjerenja žele manje muškarci – njih 26,5 posto u odnosu na 30,7 posto žena. S druge strane, poruke sigurnosti želi 30,3 posto muškaraca u odnosu na 27,3 posto žena. Žene žele više poruka pozitivnosti od muškaraca, a razlika je i u komunikaciji održivosti, što želi 22,6 posto žena u odnosu na 16,1 posto muškaraca.

Potrošači najviše žele da brendovi komuniciraju pouzdanost (32,1 posto), zatim povjerenje, sigurnost i
odgovornost. Razlike postoje i među dobnim skupinama. Potrošači u dobi između 50 i 60 godina najviše žele da brendovi i kompanije komuniciraju pouzdanost (39,2 posto), povjerenje (36,8 posto) i odgovornost (34,9 posto). Kada se to usporedi s mladima između 18 i 34 godine, oni žele te iste poruke, ali u manjoj mjeri – komuniciranje pouzdanosti želi 27,8 posto mladih, povjerenje želi njih 24,1 posto, a odgovornost njih 21,1 posto.

Potrošači s većim prihodima žele više komunikacije o održivom poslovanju

Razlike među potrošačima različitog obrazovanja nisu značajne kao između mladih i starijih ispitanika i preferencije se razlikuju uglavnom u nekoliko postotnih poena. Slično tome, značajnije razlike nisu prisutne niti kada se uspoređuju potrošači najnižeg i najvišeg prihoda kućanstva, a najveća se razlika može primijetiti u želji za komunikacijom pozitivnosti i održivosti. Pozitivnost u komunikaciji želi 24,9 posto potrošača koji imaju prihode kućanstva veće od 16.000 kuna, naspram 17 posto potrošača s prihodima kućanstva ispod 10.000 kuna mjesečno.

Potrošači koji imaju veće prihode također žele više komunikacije održivosti, njih 21,1 posto naspram 14,9 posto potrošača s nižim prihodima, što je razumljivo s obzirom na to da razmišljanje o dugoročnoj budućnosti, klimatskim promjenama i carbon footprintu uglavnom dolazi nakon što se zadovolje osnovne potrebe. Vrijednosti održivog poslovanja, ekološke osviještenosti i društveno odgovornog poslovanja trebaju biti „prevedene“ na razumljiv jezik potrošača.

Odradili smo

78% poduzetnika ističe da ih ulaganje Mastercarda u razvoj poduzetnika potiče na korištenje proizvoda/usluga.

Sve ponuđene dionice prodane su po maksimalnoj cijeni te je trajno podignut interes oko branda.

Manifestaciju je posjetilo 30.000 ljudi kroz 5 dana, dok je Internet stranica manifestacije privukla gotovo 80.000 korisnika.

CRO Race iz godine u godinu bilježi sve veću praćenost domaćih i stranih medija pa je dosad zabilježeno 9.500 objava.

Novi terminal ponio je titulu zračne luke s najvećim unapređenjem u Europi (2017.) te najbolje zračne luke u Europi s 2 do 5 milijuna putnika godišnje (2018. – 2020.).

Otvorenje je pratilo preko 235 akreditiranih predstavnika medija, od čega više od 70 predstavnika stranih medija iz 15 država.