Emocije imaju utjecaj na važnije životne odluke ispitanika, a strah od inflacije, odnosno pada kupovne moći, najprisutniji je kod svih ekonomskih odluka poput kupovine stana, automobila, financijskog investiranja ili promjene posla, ali i u manjoj mjeri prilikom odluke o preseljenju u drugi grad, državu i kod planiranja djeteta i vjenčanja.
Strah od inflacije najprisutniji je prilikom odluka o financijskom investiranju i utječe na odluku 62,8 posto ispitanika, a prisutniji je kod žena (65,8 posto) nego kod muškaraca (59,2 posto). Učenici i studenti najviše izražavaju taj strah – njih 76,5 posto, a zatim umirovljenici – njih 71,2 posto. Strah je najmanje prisutan kod skupine nezaposlenih ispitanika – njih polovice.
Ukupno 58,7 posto građana navodi da bi strah od inflacije utjecao na njihovu odluku o kupovini stana, a nešto manje – 44,9 posto građana navodi strah od gubitka posla. I kod te je odluke strah prisutniji kod žena (61,7 posto) nego kod muškaraca (54,9 posto), a prema radnom statusu među studentima i učenicima (80,8 posto) što je vjerojatnije rezultat predodžbe o nedostižnosti, a ne konkretnog „vaganja“ odluke. Prilikom kupovine automobila strah od inflacije navodi 56,4 posto građana, gotovo podjednako muškarci i žene. Umirovljenici u nešto većoj mjeri nego ostali navode taj strah (60,1 posto), a prema prihodima kućanstva strah je najprisutniji među ispitanicima s prihodima između 10.000 i 16.000 kuna.
Strah od pada kupovne moći utječe na odluku o planiranju djece svake druge mlade osobe
Strah od inflacije najmanji je faktor prilikom planiranja vjenčanja (24,5 posto). Prisutniji je kod odluke o planiranju djeteta i to kod više od trećine građana (36 posto), podjednako među muškarcima i ženama i najviše među mladima. Svaka druga mlada osoba između 18 i 34 godine starosti navodi strah od inflacije kao faktor koji utječe na odluku o planiranju djeteta (50,1 posto), u odnosu na svaku treću osobu u populaciji između 35 i 49 godina starosti (31,2 posto). To pokazuje da na ključni demografski problem Hrvatske, koji se odnosi na negativni prirodni prirast i posljedično starenje ukupnog stanovništva, jako utječe ekonomsko okruženje poput inflacije.
Strah od širenja ratnih sukoba utječe na planiranje inozemnih putovanja i preseljenja u druge države
Strah od širenja ratnih sukoba u svijetu utječe na odluku o turističkom putovanju u drugu državu – 39,6 posto građana navodi taj strah kao faktor prilikom planiranja putovanja, žene u puno većoj mjeri nego muškarci (45,1 posto žena u odnosu na 32,8 posto muškaraca).
Isti strah 36,8 posto građana navodi kao faktor koji bi utjecao na njihovu odluku o preseljenju u drugu državu, pri čemu ga žene navode u značajnijoj mjeri nego muškarci – njih 41,5 posto u odnosu na 31 posto muškaraca. Također, taj je strah izraženiji kod mladih (39,6 posto) nego kod osoba srednje životne dobi (34,6 posto) i starijih (35,7 posto). Kod mladih bi u većoj mjeri i neki drugi strahovi utjecali na odluku o preseljenju kada se uspoređuju odgovori s drugim skupinama – strah od inflacije, strah od gubitka posla, strah od smanjenja sloboda i strah od pandemije.