Kvote za zapošljavanje stranih radnika ukinute su prije gotovo tri godine, a u ovoj godini je do početka listopada Ministarstvo unutarnjih poslova izdao više od 133 tisuća dozvola za boravak i rad strancima koji dolaze iz trećih zemalja. Ukupno 70 posto građana (69,4 posto) primjećuje prisutnost sve većeg broja stranaca u svojoj zajednici – i to podjednako svi ispitanici bez obzira na dob i obrazovanje. Zaposleni, nezaposleni i učenici/studenti podjednako primjećuju strane radnike, značajno više nego umirovljenici koji ih primjećuju najmanje – njih 58,9 posto, što se može interpretirati potencijalno užim krugom kretanja.
Ovo je prva godina da su strani radnici dio istraživanja no građani ih itekako primjećuju i to odmah nakon inflacije i podjednako kao što osjećaju pad kupovne moći. Istovremeno, polovina njih smatra da su imigranti prijetnja hrvatskoj kulturi i načinu života, a njihov dolazak podržava tek 23,6 posto građana.
S obzirom na vlastitu lošu demografsku sliku i činjenicu da hrvatsko gospodarstvo ne može bez stranih radnika, neophodno je da država provodi jasne politike njihove integracije, a postojeći i budući poslodavci učine sve kako bi im olakšali prilagodbu kulturi i vrijednostima novog okruženja.
S obzirom na tri izborna ciklusa koja nas očekuju u 2024. godini i predizborne aktivnosti koje su već krenule, za očekivati je da će odnos države i društva prema stranim radnicima biti možda i najvažnije političko pitanje.