Četvrta godina provođenja istraživanja Nulti kvadrant preklapa se sa četvrtom godinom da se Hrvatska, kao i ostatak svijeta, suočavaju s nekom vrstom krize. Nakon dvije godine pandemije, početka rata u Ukrajini kojem se ne nazire kraj, posljedično dvoznamenkaste inflacije koja opterećuje kupovnu moć građana i početak rata između Izraela i Hamasa, ovogodišnje istraživanje pokazuje opći porast brige kod građana koji se sve teže nose s okolnostima u kojima se nalaze.
Iako je inflacija u Hrvatskoj u listopadu usporila na 5,8 posto na godišnjoj razini, i dalje smo među državama Europske unije s najvišim stopama inflacije. To osjećaju i građani, što potvrđuje i ovogodišnje istraživanje u kojem je 92 posto ispitanika izjavilo da je tijekom proteklih godinu dana iskusilo značajan porast svih cijena, što je na razini rezultata iz istraživanja iz 2022. godine. To osjećaju svi, bez obzira na spol, dob i prihode.
Puno značajnija razlika u odnosu na prošlu godinu je kako se porast cijena odrazio na kvalitetu svakodnevnice građana i povećao njihovu brigu o ukupnom padu životnog standarda u društvu (gotovo 80 posto). Porastao je i broj ispitanika koji su izjavili da su u posljednjih godinu dana iskusili pad kupovne moći – njih više od dvije trećine, odnosno 69 posto, što je za 7,8 postotnih poena više nego prošle godine kada je to izjavilo njih 61,2 posto. U nešto većoj mjeri to navode muškarci (73 posto) nego žene (65,1 posto), a ta razlika je bila prisutna i prošle godine.
Značajan pad u kupovnoj moći kod građana u nekad „najbezbrižnijoj dobi“
Ako se gleda starost ispitanika, u odnosu na prošlu godinu kada su ispitanici u dvije dobne skupine između 35 i 49 te između 50 i 60 godina starosti podjednako izjavljivali da su u posljednjih godinu dana osjetili pad kupovne moći, ovogodišnji Nulti kvadrant pokazuje da je pad kupovne moći značajno prisutniji kod građana između 50 i 60 godina. Gotovo 80 posto građana (78,3 posto) između 50 i 60 godina starosti osjeća pad kupovne moći, što je čak 10,6 postotnih poena više nego 2022. godine.
To je također 9,3 postotnih bodova više od populacije između 35 i 49 godina starosti (69 posto), koja je ipak u fazi života s većim troškovima života i potrebama za značajnija ulaganja.
Jedan od mogućih razloga je taj da, iako su poslodavci porast inflacije pratili povećanjem plaća, ispitanici u dobi između 50 i 60 godina starosti se moguće u većoj mjeri suočavaju s troškovima uzdržavanja djece i s novim troškovima, poput zdravstvenih usluga koje su učestalije u toj dobi nego kod, primjerice, mladih.
Nastavak negativnog trenda – tri četvrtine ispitanika sa srednjim prihodima osjeća pad kupovne moći
Ovogodišnji Nulti kvadrant pokazuje da su padom kupovne moći i dalje najviše pogođeni građani srednjeg sloja s prihodima kućanstva između 1.329 i 2.390 eura – njih 75,3 posto, u odnosu na 66,6 posto prošle godine, što je značajan porast.
Ukupno 68,7 posto građana s prihodima kućanstva do 1.328 eura izjavilo je da osjeća pad kupovne moći, što je blagi porast u odnosu na (63,1 posto) lani.
Nerealna povećanja plaća otvaraju prostor za novi inflacijski ciklus u 2024. i pad kupovne moći
Svaki drugi građanin (53,7 posto) za inflaciju krivi državu, a svaki peti (20,5 posto) vanjske okolnosti poput rata u Ukrajini. Međutim pravo je pitanje koji je osnovni uzrok što građani u najvećoj mjeri osjećaju ozbiljan pad kupovne moći te se o tome brinu više nego ikad? Prema službenim statistikama, realna plaća se smanjivala tijekom čitave 2022. godine. Međutim, uslijed rasta nominalnih plaća, od početka 2023. godine kupovna moć građana opet raste, no taj rast u kumulativu još uvijek nije nadomjestio pad kupovne moći u prethodnoj godini.
U stručnim ekonomskim krugovima upozorava se na opasnost koja se krije ako poslodavci zbog nedostatka radne snage nastave s nerealnim povećanjima plaća. Naime, to može imati snažan učinak na novo povećanje cijena, odnosno može dovesti do novog inflacijskog ciklusa pa tako i ponovnog smanjenja kupovne moći tijekom 2024.