Upitani što ih osobno najviše zabrinjava kada je riječ o vlastitom životu, građane uvjerljivo najviše brine porast rasta cijena (92,4 posto), zatim ukupni pad životnog standarda u društvu neovisno o osobnoj situaciji (79,5 posto) te pad kupovne moći (78,8 posto).
Ratni sukobi kojima svjedočimo u 21. stoljeću uvelike su utjecali da među najvećim brigama koje su do sada bile ekonomske prirode, građane u velikoj mjeri zabrinjavaju i ljudi koji se ponašaju protiv interesa zajednice (više od dvije trećine građana, što je rast od 10 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu.)
Svaki drugi građanin je zabrinut zbog pojačanog nadzora državnih institucija nad građanima i smanjenja individualnih sloboda
Pojačani nadzor državnih institucija nad građanima te smanjenje individualnih sloboda i dalje brine svakog drugog građanina (čak 13,2 postotnih bodova više u odnosu na 2022.) Iako je Hrvatska imala relativno liberalan pristup restrikcijama i lockdownu u doba pandemije, ako se uspoređujemo sa zemljama EU, posljedice zatvaranja osjećamo i danas. S vremenskim odmakom, prevladavajući narativ opreznosti i zaštite bližnjih, kao da gubi na potpori, a broj pitanja o nužnosti takvog pristupa i dalje raste.
Zanimljivo je i da bez obzira na malu nezaposlenost i sveprisutne medijske napise o nedostatku radnika na tržištu rada, svakog drugog građanina zabrinjava gubitak posla (53 posto), što je značajno više nego krajem prošle godine kad je tu brigu imalo 38,6 posto građana. Taj porast brige vjerojatnije svoje utemeljenje ima u općem porastu pesimizma i padom kupovne moći nego u realnim razlozima.
Kada se promatraju prosječni odgovori po kategorijama ispitanika, oko porasta cijena su osobno više zabrinute žene, ispitanici sa završenom osnovnom i srednjom školom i nezaposleni. Žene su osobno zabrinutije i oko ukupnog pada životnog standarda u društvu, više nego primjerice muškarci, učenici i studenti ili ispitanici s prihodima kućanstva većim od 2.391 euro. O padu kupovne moći opet više brinu žene od muškaraca, ali najviše brinu umirovljenici što je razumljivo s obzirom na to da su njihova primanja značajno niža od radno aktivnog stanovništva ili učenika/studenata koje uzdržavaju drugi. Više od dvije trećine građana (68 posto) zabrinuto je oko ugroženosti za svoju osobnu sigurnost i sigurnost obitelji te imovine uslijed prirodnih katastrofa, poput nevremena, poplava i potresa.
To ne čudi s obzirom na nedavno iskustvo potresa, ali i činjenicu da su mediji tijekom ljetnih mjeseci, nakon jake srpanjske oluje u Zagrebu, intenzivno izvještavali o promjenama meteoalarma, do razine koja graniči sa senzacionalizmom.