Prilikom ispitivanja utjecaja pojedinačnih strahova na građane prilikom donošenja velikih ekonomskih i životnih odluka, u sklopu ovogodišnjeg istraživanja u odnosu na prošlogodišnje uvedeni su novi strahovi – poput straha od visokih cijena nekretnina; straha od oluja, nevremena, potresa; strah od bolesti te strah od povećanog dolaska imigranata.
Iz rezultata se da zaključiti kako strahovi generalno manje utječu na odluke ispitanika u odnosu na protekle tri godine, no jednako tako dio strahova se rasporedio na nove kategorije. Tako strah od visokih cijena nekretnina utječe na odluku o kupovini stana 60,6 posto potrošača, podjednako žena i muškaraca. Strah je prisutniji kod mladih do 34 godine starosti (63,9 posto), nego kod građana između 50 i 60 godina starosti (53,4 posto) što je vjerojatno vezano uz činjenicu da su stariji građani već stambeno zbrinuti.
Strah od povećanog dolaska imigranata utječe na odluku o preseljenju u drugi grad ili državu te je više prisutan kod osoba sa završenim fakultetom
Strahovi koji utječu na preseljenje u drugi grad su strah od gubitka posla kod 30 posto ispitanika, slijedi strah od inflacije/pada kupovne moći 27,8 posto i na trećem mjestu je strah od povećanog dolaska imigranata kod njih 19,9 posto.
Kad se taj strah podrobnije sagleda, strah od povećanog dolaska imigranata utječe na nešto više na žene nego na muškarce (21,4 posto u odnosu na 18,4 posto), na mlade u odnosu na starije (23 posto u odnosnu na 16,7 posto).
Strah podjednako dijele kućanstva s najnižim i kućanstva s najvišim prihodima, no zanimljivo je da manji strah imaju ispitanici s osnovnom i srednjom školom (17,6 posto) u odnosu na osobe sa završenim fakultetom (21,5 posto). Strah od pretjeranog dolaska imigranata utjecalo bi na odluku o preseljenju u drugu državu gotovo na svakog četvrtog ispitanika , a gore navedene razlike prema primanjima, obrazovanju i dobi su i ovdje prisutne, s jednom iznimkom da kod ove odluke utječe više na muškarce (25 posto) nego na žene (23,6 posto).
Strah od gubitka posla utječe na odluku o planiranju djece trećine ispitanika, u većoj mjeri žena
Prilikom planiranja djeteta, strah od gubitka posla i strah od inflacije zamijenili su se za prvo i drugo mjesto u odnosu na prošlu godinu. Ukupno 36,4 posto ispitanika navodi da strah od gubitka posla utječe na odluku o planiranju djeteta, što je blagi porast u odnosu na prošlu godinu, s time da žene to navode značajno češće (41,9 posto) nego muškarci (30,7 posto). Ovaj nesrazmjer govori o tome koliko su žene još uvijek u nepovoljnijoj poziciji, odnosno koliko je potrebno uložiti dodatnog napora kada su u pitanju politike ravnopravnosti žena i muškaraca u kompanijama.
Na drugom mjestu je strah od inflacije, odnosno pada kupovne moći, koji utječe na trećinu ispitanika – njih 33,8 posto, značajno više kod žena (38,8 posto), nego kod muškaraca (28,6 posto). Kod mladih između 18 i 34 godine starosti taj strah utječe na čak 40,7 posto njih, a kod ispitanika između 35 i 49 godina starosti utječe na njih 33,5 posto. Kada se usporede rezultati sa 2022. godinom, kada je pad kupovne moći utjecao na 36 posto ispitanika, s time da je utjecalo na planiranje djeteta svake druge mlade osobe (50,1 posto) i svake treće osobe između 35 i 49 godina starosti (31,2 posto), možemo reći da utjecaj inflacije pada prilikom planiranja djeteta, no i dalje se da zaključiti kako na ključni demografski problem Hrvatske jako utječe ekonomsko okruženje poput inflacije.
Strah od bolesti utjecalo bi na odluku 29,7 posto ispitanika prilikom planiranja djeteta, značajno više kod žena (36,1 posto) nego kod muškaraca (23,1 posto).