Mentalno zdravlje djece i mladih te pronatalitetne politike građani vide kao prioritet

Tri četvrtine stanovnika smatra da država treba proračunskim novcem poticati ostanak stanovništva i rađanje većeg broja djece.

Ovogodišnje istraživanje jasno je pokazalo da su mentalno zdravlje i loši demografski trendovi iznimno prisutne teme među građanima. Da je mentalno zdravlje djece i mladih veliki problem, koje društvo prioritetno treba rješavati, smatra velika većina ispitanika – njih 85,8 posto. To u većoj mjeri misle žene, mladi između 18 i 34 godine starosti i ispitanici sa srednjim prihodima.

Četvrtina građana bi izbjegla cijepljenje svoje djece ako je to ikako moguće, a stav prema cijepljenju povezan je sa stupnjem obrazovanja i visinom prihoda

Istovremeno, dok većina građana mentalno zdravlje djece vidi kao problem, čini se da nas aktualna pojava hripavca u različitim dijelovima Hrvatske ne treba čuditi. Naime, ukupno 26,5 posto građana bi izbjeglo cijepljenje svoje djece ako je to ikako moguće, pokazuje ovogodišnje istraživanje. Pritom postoje velike razlike među ispitanicima ovisno o njihovom stupnju obrazovanja i visini prihoda, ali i dobi, odnosno postoje međugeneracijske razlike.

Kada se gledaju prosječni odgovori po segmentima, građani između 50 i 60 godina starosti najmanje iskazuju da bi izbjegli cijepljenje svoje djece kad bi imali tu mogućnost, dok mladi između 18 i 34 godine starosti te zrelo stanovništvo između 35 i 49 godina bi to napravilo u značajno većoj mjeri. Kad se analiziraju odgovori prema stupnju obrazovanja, ispitanici sa završenom osnovnom i srednjom školom u puno su većoj mjeri protiv cijepljenja, nego osobe s fakultetom. Jednako tako, osobe koje žive u kućanstvima s najnižim prihodima su značajno više protiv, nego ispitanici sa srednjim ili najvišim prihodima.

Mediji često izvještavaju o padu nataliteta, iseljavanju radno aktivnog stanovništva i općenito lošim demografskim trendovima koje Hrvatska ne samo da ne može preokrenuti, nego ne može ni usporiti.

Ne čudi stoga da tri četvrtine stanovnika (78,4 posto) smatra da država treba proračunskim novcem poticati ostanak stanovništva i rađanje većeg broja djece, a nema značajnijih razlika među njima, osim što to po radnom statusu u najvećoj mjeri smatraju nezaposleni. Koliko je poznato, u finalizaciji je najnovija šesta demografska strategija Republike Hrvatske, koja je po medijski napisima već trebala biti na javnoj raspravi.