Na tragu rezultata prošlogodišnjeg istraživanja, građani su i dalje najmanje zadovoljni državnim institucijama – svega njih 12,2 posto tvrdi kako su uglavnom zadovoljni ili izrazito zadovoljni. Slijede institucije i tvrtke lokalne samouprave s 18,3 posto te mediji s 18,6 posto.
Tom već tradicionalnom začelju pridružuju se osiguravajuća društva, kojima je zadovoljno svega 23,7 posto građana, što je blagi pad u odnosu na 25,5 posto prošle godine.
Najveći pad zadovoljstva u odnosu na prošlu godinu bilježe banke s 29,5 posto građana koji su zadovoljni njihovim proizvodima i uslugama, što je čak 7,8 posto manje nego 2022. godine. Značajno je da se taj pad dogodio u godini kad je Hrvatska bilježila rekordnu inflaciju parazloge za takav pad možemo tražiti u komunikaciji i odnosu banaka prema općoj javnosti i svojim korisnicima. Nakon banaka, najveći pad u zadovoljstvu bilježe telekomunikacijske usluge, s 37 posto na 31,1 posto.
Građani su najzadovoljniji uslužnim djelatnostima, pa je tako 55,9 posto građana zadovoljno svojim frizerima, pedikerima, krojačima i slično, no postoji trend pada u odnosu na prošlu godinu kad je to zadovoljstvo iznosilo 59,6 posto. Iako je svaki drugi građanin i dalje zadovoljan kafićima i restoranima, palo je zadovoljstvo s 57,3 na 51,4 posto u odnosu na prošlu godinu, što je moguće rezultat negativnih medijskih napisa o neopravdanom zaokruživanju cijena na više prilikom uvođenja eura te dizanja cijena usluga pod izlikom porasta ulaznih troškova.
Prisutan je blagi trend rasta zadovoljstva privatnim zdravstvenim uslugama, sa 46,4 posto na 48,5 posto, a ispitanici su i dalje u dvostruko većoj mjeri zadovoljni privatnim zdravstvenim uslugama nego javnim, kojima je zadovoljno svega 26,2 posto građana.
Povjerenje u većinu sektora nastavlja padati, zabrinjava nastavak pada povjerenja u državu, lokalnu vlast i medije
U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, povjerenje građana u većinu sektora je opet palo, čime je nastavljen negativan trend u odnosu na 2021. godinu. Niti jedan sektor ne bilježi porast povjerenja, a ukupno sedam sektora je zadržalo povjerenje građana na razini prošlogodišnjeg – uslužne djelatnosti, privatne zdravstvene usluge, trgovine informatičkom opremom, trgovine robom i odjećom, trgovine namještajem, obrazovne institucije i javne zdravstvene usluge.
Kao i u prošlogodišnjem istraživanju, najveće povjerenje građana i dalje uživaju uslužne djelatnosti – 59 posto građana uglavnom ili u potpunosti vjeruje svojim frizerima, pedikerima, kozmetičarima, što je neznatni porast u odnosu na 57,7 posto, ali je i dalje niže nego 2021. godine kad je to povjerenje bilo na razini 65 posto.
Nakon uslužnih djelatnosti slijedi sektor privatnih zdravstvenih usluga, kojem uglavnom ili potpuno vjeruje svaki drugi građanin (49,4 posto), što je na razini rezultata iz 2022. i 2021. godine, te se može reći da taj sektor uživa stabilno povjerenje građana. Kada se promatra spol, dob, status zaposlenja i obrazovanje, to povjerenje dijele svi, no nešto manje osobe s najnižim prihodima kućanstva i nižim stupnjem obrazovanja, iz čega se može zaključiti da je vjerojatno riječ o osobama koje su u manjoj mjeri imale iskustvo s tim sektorom. Trgovine informatičkom opremom su treće po razini povjerenja, s ukupno 46,6 posto građana koji im uglavnom ili potpuno vjeruju, a to povjerenje je stabilno u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu.
Građani najmanje vjeruju državnim institucijama (10,9 posto), medijima (11,6 posto) te institucijama i tvrtkama lokane samouprave (12,4 posto). U istraživanjima 2022. i 2021. godine povjerenje u ta tri sektora također je bilo najniže od svih ispitanih, no činjenica je da to ionako nisko povjerenje nastavlja padati, što je problematično jer je riječ o važnim institucijama svakog demokratskog društva.
Među onima s najnižim povjerenjem potrošača su osiguravajuća društva, kojima uglavnom ili potpuno vjeruje svega 14,5 posto potrošača, zatim banke s 17,5 posto povjerenja i telekomunikacijske kompanije s 18,4 posto povjerenja.
Sva tri sektora bilježe značajan pad povjerenja u odnosu na prošlu godinu, a najveći pad imaju banke koje bilježe pad od 7,3 postotnih poena. Osim pada u povjerenju, banke su dodatno izgubile na percepciji transparentnosti i to u godini koja je obilježena ulaskom Hrvatske u eurozonu i nastavkom inflatornih pritisaka, što sugerira da nisu komunicirali sukladno očekivanjima građana.
Povjerenje je temelj svakog odnosa – između članova obitelji, učenika i profesora, radnika i poslodavca te potrošača i institucije ili brenda. Ono se mora graditi, ponekad iz početka na temelju autentične, empatične i razumljive komunikacije. Hrvatski građani sve više brinu, a imaju sve manje povjerenja i to u sve sektore, a najmanje u one koji čine stupove društva – državu i medije. Ostaje za vidjeti hoće li se to na nadolazećim izborima, pogotovo parlamentarnim, odraziti na jačanje radikalnijih lijevih i desnijih opcija koje će aktivno raditi na okupljanju protestnih glasova građana koji, nakon osam godina Vlade predvođene HDZ-om, žele promjenu.
