Neizvjesnost više nije vijest – neizvjesnost je naša svakodnevica

Najveće izazove u skoroj budućnosti očekujem u segmentu primjene umjetne inteligencije u svim industrijama.

Tehnološki napredak trebao bi osigurati gospodarski rast, procvat inovacija, povećanje produktivnosti. Međutim, brzina promjena istodobno će mnogima biti izazov. Neka će radna mjesta nestati ili se drastično promijeniti, stoga je pitanje koliko smo u stanju nositi se s tim brzim promjenama. Dok s jedne strane tehnološki napredak omogućava razvoj čovječanstva, s druge strane donosi izazove za čovjekovo zdravlje. Svako ljudsko biće ima potrebu kreirati i pridonositi zajednici svojim radom. Ako to izostane, uz financijsko osiromašivanje pojedinih skupina dolazimo i do pitanja mentalnog zdravlja.

U segmentu tiska opstat će najjači – specijalizirana izdanja s istraživačkim, autorskim temama i dubinskim analizama.

U izdavaštvu već neko vrijeme vlada trend selidbe na digitalne kanale. No, tisak je i dalje isplativ izdavačima, nigdje u svijetu ne svjedočimo masovnom gašenju tiskanih medija. Medijska industrija balansira za sada, ali pretpostavlja se da će u idućih deset godina većina toga biti u digitalnom svijetu. U segmentu tiska pak opstat će najjači – specijalizirana izdanja s istraživačkim, autorskim temama i dubinskim analizama. Također, u novinarstvu možemo očekivati značajnu ulogu hibridne inteligencije – spoj čovjekove i umjetne.

Glavni izazov vidim u rastu produktivnosti i osiguravanju uvjeta rada koji bi to omogućili. To je itekako povezano s poslovnim procesima u kompaniji, ali i državi. Najveća je snaga u tome što pojedinci, ako im omogućite prihvatljive okvire djelovanja, itekako mogu pokazati svoje snage: znanje, vještine, kreativnost.

Neizvjesnost više nije vijest. To je svakodnevica. Svijet je kompleksan i iznimno povezan. Vanjski uvjeti poput rata u Europi, inflacije, pada potražnje na tržištima EU-a svakako utječu na nas: direktno povećavanjem troškova energenata, što stvara izazove u proizvodnji (papir, tisak, distribucija, cijene usluga), ali i indirektno, stvarajući probleme i izazove s kojima se suočavaju naši kupci, odnosno čitatelji i oglašivači te dobavljači.

Teme koje će i dalje biti ključne zasigurno su energetska tranzicija, pitanje dobavnih lanaca i osiguravanje ulaznih sastavnica, inputa, proizvodnjom u matičnoj zemlji.

Posljednjih nekoliko godina naučilo nas je da se nosimo s brzim promjenama i rastućom neizvjesnosti. Osiguravanje gospodarskog rasta i razvoja iznimno nam je važna tema. O konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ovisi uspjeh svih biznisa, kao i o smjeru razvoja hrvatskog društva koji ćemo odabrati. Uz prijeteću recesiju bit će izazovno osigurati razinu prihoda koja će omogućiti rast primanja kako bi se zadržali najbolji kadrovi.

Vjerujem da imamo dovoljno entuzijasta koji mogu zemlju odvesti u smjeru male, otvorene ekonomije koja nudi visokosofisticirane proizvode kojima je tržište cijeli svijet. Kreativnost i inovativnost sigurno nam nisu strane, a zajedničkim naporom možemo stvoriti okružje koje će to poticati.

Kao neizlječiva optimistica, vjerujem da ćemo se kao društvo uspjeti othrvati tomu da budemo samo Florida Europe – zemlja za odmor i rentijerstvo kojoj najviše treba radna snaga sa srednjom stručnom spremom.

Golem napredak u razvoju tehnologije i medicine omogućava nam da mnogo brže i uspješnije rješavamo globalne probleme. Razmjena znanja doživjela je drastičan skok. Uzmimo samo primjer razvoja cjepiva protiv koronavirusa.

Istodobno mali postotak ljudi ima pristup golemoj količini financijskih resursa pa samim time vode razvoj svijeta u smjeru koji njima odgovara u kontekstu osobnog boljitka, ne nužno društvenog.

Kad pogledate kolikim svjetskim bogatstvom i kojim znanjima i tehnologijama raspolažemo, nevjerojatno je da na svijetu i dalje postoji problem gladi, ne samo u zemljama koje smatramo Trećim svijetom – u Hrvatskoj je svako peto dijete izloženo siromaštvu i jedini mu je obrok onaj koji dobiva u vrtiću ili školi. To je porazno. To me čini pesimističnom: zašto svijet uz tehnologiju i znanje kojima raspolaže, a koji su drastično veći nego prije pedeset godina, nije bolje mjesto za život? Pretpostavljam da je odgovor u tome da nismo napredovali kao ljudi. Ostaje nada da će se u budućnosti pojaviti neka nadograđena, nova verzija kapitalizma koja će odgovoriti novim okolnostima.

Liderova je misija biti mjesto susreta poduzetnika, gospodarstvenika i opinion makera i to na svim platformama – biti ključan faktor u pronalaženju rješenja, umrežavanju, povezivanju, biti koristan poslovnoj zajednici, zauzimati se za olakšavanje uvjeta poslovanja, proizvodnju, investicije i izvoz. To nam je misija od pokretanja projekta i ostat će tako i u budućnosti. Neće se mijenjati sama ideja Lidera, nego alati kojima će se to postizati. Dok smo to prije osamnaest godina postizali isključivo tiskanim izdanjem, danas to radimo i u sklopu digitalne pretplate, internetskog portala, klubova, konferencija, seminara, edukacija, okruglih stolova, podcasta. Želimo da Lider u budućnosti sa svojim proizvodima bude zastupljen u svakoj poslovnoj organizaciji, da budemo nezaobilazan dio poslovanja svake kompanije jer upravo neki naš proizvod rješava njezin problem. Dio je zadatka doprijeti do mlađe publike, one koja još nije zakoračila u poslovni svijet te i njoj biti koristan na tom putu kako bi, kad postane dio poslovne zajednice, u Lideru odmah prepoznala partnera.

Budućnost medija iznimno je važna za budućnost svake države. Mediji imaju važnu ulogu. Od osiguravanja pluralizma društva, informiranja, odgojno-obrazovne funkcije, istraživačkog novinarstva te poticanja pozitivnih društvenih promjena.

Budući da se posljednje tri godine, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini, osjeća veliko zasićenje informacijama, izazov će biti osvojiti i zaslužiti pozornost publike. O svemu se izvještava uživo, dolazi do zamora teškim temama i negativnim vijestima iako je takav trenutak u kojem živimo i teško to možemo izbjeći. Stvara se tako dojam da su mediji krivi za sve, no tu je ona stara: Nemoj ubiti glasnika. Budućnost branše bit će u balansiranju između rastućih troškova proizvodnje kvalitetnog sadržaja i borbe za pozornost čitatelja/korisnika u konkurenciji s lažnim vijestima, društvenim mrežama, velikim platformama. To je zajedničko svakom mediju – neovisno o tome u kojoj državi posluje. S obzirom na demografske trendove, opstojnost medija ogledavat će se i u tome do koliko publike uspijeva doći, što uključuje i dvojezičnost medijskih izdanja u manjim zemljama.

Tehnologija će u svemu tome imati veliku ulogu, ponajviše u načinu stvaranja i distribucije sadržaja, ali ideja mora ostati borba za bolje društvo – točnim i pravodobnim informacijama, predlaganjem rješenja, poticanjem pluralizma mišljenja.

Autorica: Bojana Božanić Ivanović, direktorica kompanije Lider Media

>>> Sljedeći članak

Vratite se na sve članke!