Nikada ranije ljudi nisu bili spremni investirati više u svoje zdravlje, prevenciju poremećaja i nastanka bolesti te liječenje, a nove tehnologije bazirane na umjetnoj inteligenciji mnoge spoznaje svakodnevno čine dostupnijima sve širem krugu i temeljito mijenjaju stavove, navike i kreiraju nove potrebe.
Trendovi u farmaceutskoj industriji i zdravstvu poput ubrzane digitalizacije te promjene u načinu na koji se bolesti dijagnosticiraju i preveniraju, personalizirani lijekovi i terapije uz digitalnu terapeutiku uvelike će utjecati na postojeće poslovne modele.
Očekuje se kako će umjetna inteligencija uz velike sustave podataka tzv. big data te njihova analiza biti među najvažnijim tehnologijama koje će obilježiti farmaceutsku industriju u idućih nekoliko godina.
Nove tehnologije pokreću promjenu usmjerenu na zdravstvenu skrb koja je usredotočena na pacijenta. Rezultat su toga mnogo informiraniji pacijenti koji iz uloge pasivnog promatrača prelaze u onu aktivnog sudionika u procesu liječenja, što je promjena koju svi dionici pozdravljaju i koja utječe na stvaranje novih očekivanja u smislu individualiziranog liječenja utemeljenog na bitno boljem razumijevanju genetike, osobne dinamike i životnih potreba pojedinca. Vjerujem kako se budućnost farmaceutske industrije temelji na implementaciji tehnologija koje će uz lijekove pružati dodatne usluge i informacije zdravstvenim radnicima i pacijentima, što je i jedan od naših ciljeva već danas. Briga za zdravlje kontinuirano se digitalizira: od načina razvoja lijekova do proizvodnje i razvoja specifičnih oblika lijekova koji uključuju dodatne digitalne servise kako bi se unaprijedila kvaliteta. Digitalizacija, strojno učenje i tehnologije bazirane na neuronskim mrežama osiguravaju veću usmjerenost na prevenciju bolesti, kao i vrlo važno područje – bolju kontrolu ispravnog uzimanja terapije uz znatno preciznije povratne informacije liječnicima. Danas nažalost više od 50 posto bolesnika, iz različitih razloga, ne prati preporučene protokole liječenja, što utječe na zdravstvene ishode. S jedne strane mogućnost individualizacije protokola liječenja te s druge puno preciznije informacije o tijeku liječenja pružat će preciznije informacije o potrebnim korekcijama terapije, čime se osiguravaju veća kvaliteta života pacijenata i bolja zdravstvena skrb. To u konačnici ima pozitivan utjecaj i na zdravstvene sustave jer bolja kontrola liječenja istovremeno smanjuje potrebne hospitalizacije, ali i troškove za zdravstvene sustave. Uz to, na tržišta se probijaju i sljedeće generacije farmaceutskih proizvoda: od bioloških lijekova za bolesti koje do sada nismo mogli uspješno liječiti do medicinskih uređaja koji pacijentima mogu dati informacije o njihovom zdravstvenom stanju i uzimanju terapije u stvarnom vremenu te ih poslati njihovim liječnicima.
Umjetna inteligencija, veliki sustavi podataka te njihova analiza bit će najvažnije tehnologije koje će obilježiti farmaceutsku industriju u ovoj godini.
Uzimajući u obzir turbulentna vremena u kojima živimo i poslujemo proteklih nekoliko godina, vjerujem da će se u nadolazećem razdoblju, između ostalog, dosta razgovarati o održivosti kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu. Danas je jedan veći izazov proizvesti traženi proizvod, a ne prodati, te fokus treba staviti na jačanje konkurentnosti industrije u Hrvatskoj, ali i na razini EU-a s ciljem kreiranja sustava koji ubrzava i pokreće promjene, inovacije i rast.
Razmišljajući o Hrvatskoj i o tome kakva bi mogla biti kroz nekoliko idućih desetljeća svakako sam optimističan jer vjerujem da ćemo se približiti najrazvijenijim zemljama i njihovom društvenom i poslovnom standardu. Očekujem povećanu imigraciju jer su Europa i pogotovo naša zemlja poželjna destinacija mnogima kojima novi načini rada omogućavaju život u kvalitetnom okruženju, iako rade na međunarodnim i globalnim pozicijama. Ono što je sigurno jest da se moramo fokusirati na dugoročne ciljeve jer će naš daljnji razvoj i ekonomska situacija ovisiti o onome što napravimo sada. Veseli nas što svjedočimo rastu hrvatskog gospodarstva sedmi kvartal zaredom, no unatoč tim znakovima oporavka u godini obilježenoj velikim poremećajima, moramo napraviti puno hrabrije pomake i poreznim rasterećenjem rada privući najkvalitetnije. Ulaganja u nove tehnologije i digitalizaciju svakako moraju ostati među prioritetima jer rast moramo temeljiti upravo na pametnim tehnologijama, industriji 4.0 i proizvodima visoke dodane vrijednosti.
S obzirom na to da smo malo i otvoreno gospodarstvo, vjerujem da možemo u srednjem roku napraviti značajne pozitivne iskorake. Tu su naši poduzetnici koji su u proteklih nekoliko vrlo izazovnih godina pokazali da imaju više nego dovoljno kapaciteta za prebroditi krizu – jačali su izvoz, otvarali radna mjesta i usprkos nepovoljnim okolnostima poslovali pozitivno.
S druge strane imamo znanost i medicinu koje se kontinuirano razvijaju te dokazuju kako uvijek imamo prostora za daljnji napredak. Živimo u vremenu u kojem je prijenos informacija gotovo besplatan, a edukacija i obrazovanje dostupni puno širem krugu ljudi, što nam u konačnici poboljšava kvalitetu života te ga čini lakšim i ugodnijim.
Autor: Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca