Ljudi su ti koji su nositelji svega dobrog (ali i lošeg) u društvu općenito. Društvo znanja snažna je osnova za inovacije, koje su pak osnova svakog budućeg gospodarskog rasta.
Stoga, više znanja i više inovacija kreira veće blagostanje cijelom društvu uz financijski neovisne ljude.
Što se tiče same financijske industrije, volim reći kako je zadnjih par godina financijska industrija baš poput telekom industrije prije 15-20 godina kada se našla u srcu digitalne disrupcije. To ne znači kako će potreba za financijskom uslugom nestati, štoviše. Ono što će se značajno promijeniti jest način konzumacije financijske usluge. On će biti značajno brži, jednostavniji te značajno jeftiniji. U konkretnom slučaju asset management industrije, pitanje financijske pismenosti te edukacije što većeg broja građana ostaje naš ključan prioritet. To je ujedno i velika prilika jer danas kao industrija (ili pak kao firma) doslovno individualno educiramo i „kreiramo“ svoje klijente putem brojnih edukativnih objava (blogova, vlogova, interaktivnih radionica ili pak jednostavnih sastanaka).
U tom procesu tranzicije ka digitalnom društvu znanja, najveći izazov predstavljaju ustaljene norme i prakse – radili smo to uvijek ovako ili radili smo to uvijek onako. Zašto? Nitko to ne zna, ali radilo se. Kao društvo moramo biti puno otvoreniji kako bismo preispitali postojeće norme i standarde te se pozicionirali za ono što dolazi.
Samo oslanjanje na našu tradicionalnu snalažljivost ili pak individualizam, možda jednostavno neće biti dovoljno dobro u budućnosti.
Nakon pandemije bolesti COVID-19 te potom pojavom rata u Ukrajini u društvo su se nekako potiho vratile teme sigurnosti (fizičke), dostupnosti (svega onoga što smo prije imali dostupno sada i odmah) te naravno stabilnosti (primarno tu mislim na cijene tj. inflaciju). Sve smo to uzimali zdravo za gotovo.
Investirajući (bilo u nekretnine, dionice, obveznice ili kriptovalute), jedini relevantni „metar“ ostaju kamatne stope. Što su one više (a viša/visoka inflacija nužno zahtijeva više/visoke kamatne stope), to su cijene niže i obrnuto. Samim time, velik je i utjecaj na naš posao. Tim je više on izraženiji jer su financijska tržišta uvijek u principu anticipativna te se na financijskim tržištima uvijek sve događa minimalno 6-9 mjeseci prije nego što realna ekonomija to i krene osjećati. Jednako vrijedi i u slučaju rasta i oporavka jer financijska tržišta krenu rasti, dok je još ekonomija u dubokoj recesiji.
U našem je poslovanju financijski pismen klijent dugoročno najbolji klijent industrije. Nažalost, razina financijske pismenosti relativno je mala u Hrvatskoj, što predstavlja najveći izazov za dugoročnu održivost industrije. Bez velikog ulaganja cijelog financijskog sektora tu će barijeru biti jako izazovno/teško iznijeti. Upravo tu nastupa digitalizacija. Danas je dostupno puno više edukativnog sadržaja, uz kontinuiranu interakciju financijskog sektora s klijentima.
Najveće prilike vidimo upravo u kombinaciji digitalnih usluga (npr. naše Genius aplikacije koja je jedinstvena na tržištu) te regulative EU-a (tzv. single passporting) gdje mi danas iz Hrvatske možemo ravnopravno nuditi tržištu EU-a svoju uslugu. Naime, regulativa EU-a (jedno tržište) jest ta koja nam omogućava da hrvatski proizvod odobren od strane hrvatskih regulatornih tijela danas možemo slobodno nuditi klijentima diljem Europske unije po ishođenju svih relevantnih odobrenja. Iako je sam proces relativno jednostavan, svaki regulator u EU-u tomu pristupa drugačije pa to možda predstavlja određeni izazov. Izazov ide i u suprotnom smjeru, gdje je sva konkurencija u EU-u koja ima značajnu ekonomiju obujma danas prisutna (ili će biti prisutna sutra) u Hrvatskoj. Stoga treba težiti izgradnji globalnih proizvoda koji će biti konkurentni svim građanima Europske unije.
Lokano fokusirani proizvodi teško će naći svoja mjesta kod korisnika jer jednostavno neće biti dovoljno konkurentni, ako ništa drugo, radi troškova.
Osobno bih volio da Hrvatska napravi iskorak ka društvu gdje se rad i zalaganje cijene više, gdje će poduzetništvo i aktivno preuzimanje poduzetničkog rizika biti puno više nagrađeno i vrednovano. Volio bih vidjeti Hrvatsku gdje će se (pretjerano) rentijerstvo te samim time i nekreiranje nove (dodane) vrijednosti za sebe i gospodarstvo aktivno destimulirati tj. manje vrednovati u odnosu na kreaciju novih i inovativnih rješenja za globalna tržišta. U otvorenoj globalnoj ekonomiji cijeli svijet mora biti naše područje interesa, ne samo Hrvatska. Upravo stoga volio bih vidjeti nove jednoroge iz Hrvatske koji svoje proizvode nude na globalnoj sceni te samim time da udio turizma u BDP-u bude postotno, no ne i apsolutno smanjen.
Mladi ljudi, njihove ideje, kreativnost i energija naša su budućnost.
Moramo ostati znatiželjni i željni znanja. Moramo ostati otvoreni u preispitivanju svojih normi, vrijednosti i spoznaja, a opet uvažavati svoju tradiciju te vrijednosti. To je ono što me čini optimističnim.
Pesimističnim me čine stare „elite“ i njihovi ustaljeni obrasci. Pesimističnim me čine autoritativni lideri (od politike do gospodarstva) jer oni teško mogu poduprijeti društvo znanja te su samim time kočnica svake inovacije i rasta.
FinTech je sadašnjost i budućnost financija. Kao što sam napisao i ranije, potreba za financijskom uslugom neće nestati, štoviše. Ono što će se značajno promijeniti jest način konzumacije financijske usluge, a tu FinTech ima ključnu ulogu jer će isti proizvod ponuditi klijentu puno jednostavnije, dinamičnije i, naravno, jeftinije. I sve to na osnovi uzajamnog povjerenja i interakcije.
Fintech je ujedno i nešto što omogućava da se ustaljene norme ponašanja velikih, starih i tromih sustava preispitaju.
Fintech je nešto što na kraju donosi puno dobrog i klijentima. Jedan dio toga dolazi kroz širinu novih proizvoda, a drugi kroz značajno jeftiniju interakciju te samim time i veću vrijednost koju na kraju klijent ima za sebe.
Fintech s druge strane nije bez rizika. Dio dolazi kroz cyber rizike, a drugi upućuje na to da će se ipak u toj današnjoj šumi Fintecha na kraju isprofilirati samo određeni broj igrača na tržištu. Klijenti su ti koji će određene proizvode nagraditi svojim povjerenjem. Da bi FinTech postao i ostao održiv, potrebno je kontinuirano slušati što potrošači žele te raditi kontinuirano pivotiranje kako samog proizvoda, tako i pristupa prema klijentima. To je skup i mukotrpan posao.
InterCapital (Asset Management) pokrenuo je svoj Fintech proizvod Genius koji upravo nudi svim klijentima: kontinuirano investiranje na jedan vrlo inovativan, jednostavan i jeftin način. Plan je aplikaciju dalje dograđivati za neke nove funkcionalnosti, između ostalog i za nuđenje usluga privatne mirovinske štednje na razini EU-a.
Autor: Ivan Kurtović, partner u poduzeću InterCapital i CEO poduzeća InterCapital Asset Management